Kolekcija  proleće / leto 2016

U prvoj kolekciji korišćena je ornamentika srednjevekovnih manastira, sa željom da se kroz njihovu primenu u modernim, nosivim, odevnim komadima, oživi i očuva jedinstvena lepota  tradicije. Inspirisani zidnim slikarstvom i arhitekturom balkanskog srednjeg veka, Fantasia di Yeya odevni komadi iz prve kolekcije, šalju poruku o neprolaznoj lepoti kulturnog nasleđa, spajajući na jedinstven način modu i tradiciju.

 

Srednjevekovni manastiri predstavljaju jedinstvenu riznicu istorijskog i kulturnog nasleđa ovog podneblja. Izgrađeni između XII i XVII veka, ne samo da su oblikovali pejzaž i kulturu, već predstavljaju trajna svedočanstva srednjovekovne arhitekture i slikarstva.

 

Pored ovog, stvarni značaj manastira leži upravo u lepoti i bogatstvu njihovih dekoracija. Freske i murali, koji prekrivaju zidove svih ovih manastira, plene i osvajaju svojom lepotom, pročišćenošću i duhovnošču kojom zrače. Ornamentika koja je prikazana i sačuvana kroz crkveno slikarstvo predstavlja jedno od najznačajnijih nasleđa i bogatstava ovog regiona, dok današnje žene predstavljaju njegovu snagu i budući potencijal.

 

Fantasia di Yeya je upravo u spoju ove dve snage i lepote  – ornamentike i žena - pronašla svoje uporište i nepresušni izvor inspiracije. 
 

 

 

Ornamentika

 

Ornament je ukras, odnosno dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva. Ornamentikom se naziva skup ornamenata koji pripadaju određenom kulturnom krugu. Ornamenti su istorijski u praktično svim kulturama i civilizacijama korišćeni kao deokracija na tkanju, na odeći, u arhitekturi i na svim umetničkim, odnosno dekorativnim elementima u javim i privatnim prostorima.

 

Svaka kultura je svoju ornamentiku gradila tokom stotina godina, razvijajući originalne uzorke dekoracija, preuzimajući uzorke iz drugih kultura sa kojima se mešala, menjajući ih i spajajući. Zbog toga su elementi ornamentike svake kulture jedinstveno svedočanstvo o njenom toku, razvoju, menjanju i širenju.

Za kolekciju proleće / leto 2016 brenda Fantasia di Yeya, preuzeti su elementi iz šest kulturnih baština Balkana - Zeta, Raška, Stara Srbija, Kosovo i Metohija, Ohridska i Moravska baština. Motivi koji se koriste se nalaze u srednjevekovnim manastirima, koji pripadaju ovim baštinama i predstavljaju neke od najtipičnijih ornamenata srednjevekovne tradicije.  

 

Ravanica, Moravska kulturna baština
 

Manastir Ravanica, podiguta je kod Ćuprije, 1375. Godine, kao zadužbina velikog srpskog cara Lazara Hrebeljanovića, gde je on i sahranjen. Manastirski kompleks je bio sačinjen od glavne crkve posvećene Vaznesenju Gospodnjem, konaka, trpezarije i drugih pomoćnih objekata, a smatra se da je bio opasan bedemima sa ukupno sedam kula. Manastir je mnogo puta stradao i iako je većina svega pokradena, ornament ii freske su ostali dovoljno očuvani da svedoče o istoriji tog vremena.

 

Ostrog, kulturna baština Zete
 

Istorija manastira Ostrog je vezana uz ime Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca. Sam manastir Ostrog je smešten u steni koja nadvisuje oblast koja je pripadala porodici Bjelopavlić, nadomak nekadašnjeg Onogošta, a današnjeg Nikšića. Teritorijalno manastir Ostrog danas pripada opštini Danilovgrad u Crnoj Gori. Osnovao ga je hercegovački mitropolit Vasilije u 17. veku, čije mošti se i danas čuvaju u manastirskom kivotu, to jest ćivotu.

Djurdjevi Stupovi, kulturna baština Zete
 

Đurđevi stupovi su jedan od najstarijih srpskih manastira, podignuti od strane velikog župana Stefan Nemanje, na brdu iznad Novog Pazara, u Starom Rasu i posvećeni su svetom Đorđu. Izgradnja je završena 1171. godine, a crkva je oslikana oko 1175. godine. Danas je manastir velikim delom obnovljen i u njemu živi 7 monaha i iskušenika. Đurđevi Stupovi su građevina sa nizom arhitektonskih i graditeljskih inovacija u graditeljstvu tog vremena.  Od prvobitnog živopisa u crkvi je ostalo veoma malo tragova, ali je rekonstrukcija moguća preko starih fotografija.

Sveta Sofija, Ohridska kulturna baština
 

Crkva sv. Sofije nalazi se u gradu Ohridu na jugozapadu Republike Makedonije. Crkva predstavlja jedan od najvažnijih i najmonumentalnijih makedonskih spomenika, srednjovjekovnog crkvenog graditeljstva.

Freske iz sv. Sofije su najveći domet srednjevjekovnog slikarstva Makedonije. Izborom motiva i izvedbom lično se bavio arhiepiskop Leon, jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena.

Manasija, Moravska kulturna baština
 

Zadužbina velikog srpskog despota Stefana Lazarevića, manastir Manasija se nalazi u utvrđenju koje je opasano jakim zidinama, u neposrednoj blizini grada Despotovca, u Pomoravskom okrugu. Pretpostavlja se da je njegova gradnja završena 1418. godine, kao i da su se iste godine doselili i monasi. Poznato je da je prilikom osvećenja glavne crkve, službi prisustvovao i tadašnji srpski patrijarh, kao i mnogi crkveni i svetovni velikodostojnici.

 

Pecka Patrijarsija, kulturna baština Kosova i Metohije
 

Pećka patrijaršija je istinski zbornik srpskog sakralnog slikarstva u periodu od nekoliko stotina godina. Osobito centralna Crkva Svetih apostola, sa nekoliko slojeva ikonografski zanimljivog i stilski raznolikog slikanog ukrasa, predstavlja pravi umetnički dragulj. Najstariji sloj fresaka u Apostolima nastao je još za života Arsenija Sremca, sredinom 13. veka. Manastir je ženski i o njemu brinu monahinje, te je zbog toga izabran kao prvi.

Ostrog, kulturna baština Zete

 

Istorija manastira Ostrog je vezana uz ime Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca. Sam manastir Ostrog je smešten u steni koja nadvisuje oblast koja je pripadala porodici Bjelopavlić, nadomak nekadašnjeg Onogošta, a današnjeg Nikšića. Teritorijalno manastir Ostrog danas pripada opštini Danilovgrad u Crnoj Gori. Osnovao ga je hercegovački mitropolit Vasilije u 17. veku, čije mošti se i danas čuvaju u manastirskom kivotu, to jest ćivotu

 

Svaki uzorak koji se koristi u Fantasia di Yeya modelima je priča o istoriji kulture i tradicije naših prostora i predstavlja neodvojivi deo nasleđa i ličnosti stanovnika ovih podneblja.